Štitna žlijezda, poznata i kao štitnjača, ima oblik leptira smještena je u središn dijelu donjeg dijela vrata.ako djeluje nježno i neupadljivo, teži samo 30 grama, igra ključnu ulogu u regulisanju otkucaja srca, krv pritiska, probave, gustine kostiju, masnoće kože, raspoloženja i misaonih procesa.
Neuspjeh u proizvodnji uravnotežene količine hormona može negativno uticati na tijelo. Njena glavna funkcija je kontrola metabolizma, odnosno brzine kojom ćelije obavljaju svoje zadatke. Kako bi upravljala metabolizmom, štitnjača proizvodi hormone T4 (tiroksin) i T3 (trijodtironin), koji ćelijama određuju koliko energije trebaju koristiti.Zdrava štitna žlijezda osigurava tijelu potrebne količine hormona da bi se metaboličke funkcije održavale na zadovoljavajućem nivou.
Simptomi štitne žlijezde
Čak 90% pacijenata s hipotireozom imaju povišen holesterol ili trigliceride. Kod hipertiroidizma, kada je proizvodnja hormona pojačana, koža postaje topla, vlažna i glatka, s povećanom pigmentacijom.Lista simptoma bolesti štitnjače je široka. Problemi se javljaju od glave do pete i mogu biti vrlo ozbiljni. Izuzetno je važno prepoznati ili, još bolje, spriječiti te simptome. Jednostavni testovi hormona štitnjače mogu vas osloboditi velikih muka.
Prema statistikama, hipotireoidizam, što znači smanjeno lučenje hormona štitnjače, nakon loših prehrambenih navika, drugi je najčešći uzrok povišenog holesterola. Kod pacijenata s neaktivnom štitnjačom, nivoi holesterola su, u prosjeku, viši za 30 do 50 posto od poželjnih.Štitnjača proizvodi hormone koji regulišu metabolizam u tijelu. Kada ih proizvodi premalo, metabolizam usporava, što direktno utiče na sposobnost tijela da ukloni holesterol iz krvotoka.
Zbog toga se kod pacijenata povećava rizik od nastajanja štetnih plakova, posebno u krvnim žilama srca, a time i rizik od srčanih bolesti. Pošto nedijagnosticirani hipotireoidizam može povećati nivo “lošeg” LDL holesterola, važno je da se prije propisivanja terapije provjere i hormoni štitnjače.
Jednom kada se hipotireoidizam tretira dodavanjem hormona, nivoi TSH se vraćaju u normalu, a kod većine pacijenata dolazi do smanjenja holesterola za 20 do 30%. Neliječeni poremećaji u radu štitnjače mogu imati ozbiljne posljedice za srce jer i suptilne promjene u nivoima hormona mogu uticati na njega.Istraživanja pokazuju da hipertiroidizam utiče na metabolizam kalcija, što povećava rizik od osteoporoze. Ovaj negativni učinak obično nestaje kada se stanje liječi i hormoni normaliziraju. Testiranje gustoće kostiju treba obaviti s 40 godina i nakon toga svakih nekoliko godina.
Štitnjača i promjene na koži
Hormoni štitnjače imaju značajnu ulogu i u funkcionisanju naše kože, posebno u rastu kose i dlačica, te debljini kože. Lojne žlijezde koje proizvode masnoću su također pod uticajem štitnjače. Poremećaji funkcije štitnjače mogu izazvati različite probleme.
Kod hipertiroidizma, koža postaje topla, vlažna i glatka s povećanom pigmentacijom, posebno na dlanovima i petama. Kosa je tanka, meka i često prorijeđena.
Tu su i ozbiljniji problemi kao što je pretibijalni miksedem, gdje koža potkoljenice postaje deblja sa povišenim, tvrdim površinama. Ponekad su zahvaćeni i drugi dijelovi tijela, kao što su bedra i ramena.Tiroidna akropatija, iako rijetka, uzrokuje deformacije prstiju i zadebljanje mekog tkiva, a nekad i kostiju. Kod hipotireoidizma, koža je često hladna, suha i blijeda. Suhoća može biti ekstremna tako da dlanovi i stopala ne znoje, već se zadebljaju i osuše.Koža može postati žućkasta zbog promjena u metabolizmu vitamina A. Obilan gubitak kose je čest simptom neaktivne štitnjače, kao i usporeni rast noktiju. Najčešća promjena na koži je otok zbog nakupljanja supstanci ispod kože.Bolesti štitnjače često prate druge bolesti a ovo su njeni simptomi
Štitna žlijezda i bolovi u mišićima
Medicina još nema jasne odgovore zašto, ali i hipo i hipertiroidizam mogu izazvati probleme s mišićima. Miopatije, bolesti koje pogađaju skeletne mišiće, često su rezultat ovih stanja. Primjeri tih mišića su biceps i kvadriceps.Miopatije se obično javljaju u proksimalnim mišićima. To su mišići bedara i ramena. Kod metaboličkih bolesti poput autoimunih, bijele krvne ćelije napadaju mišiće i okolne krvne žile.Kod hipotireoidizma najčešći su problemi zbog oticanja mišića ili pritiska na nerve. Tu su različiti problemi, uključujući opštu slabost mišića, bol, grčeve i ukočenost zglobova.Sindrom karpalnog kanala, sindrom tarzalnog kanala i drugi problemi sa živcima često su povezani. Hipertiroidizam može uzrokovati slabost mišića i umor, ali bol nije tako česta.
Gravesova bolest – crvenilo, svrbež, dvostruki vid
Gravesova bolest i promjene na očima (Gravesova orbitopatija ili egzoftalmus) veliki su problem za pacijente. Oči se izbuljuju zbog nagomilavanja materijala u očnoj šupljini.Mišići oka ne mogu pravilno funkcionisati, što otežava ili onemogućava normalno kretanje očiju. Često se vjeđe ne mogu skroz zatvoriti, što izaziva suvoću i lako povređivanje oka.Simptomi s očima obično se javljaju istovremeno sa štitnjačom, ali mogu biti i prethodnici poremećaja.Većina pacijenata nema značajnih problema s očima, a blagi problemi su češći kod pušača. Iako bolest može biti rezultat hipertiroidizma, uspešno liječenje ne garantira povlačenje problema s očima.
Štitna žlijezda i plodnost
Poremećaji štitnjače mogu zaustaviti ovulaciju remeteći hormone povezane s reprodukcijom. Anovulacija, nedostatak otpuštanja jajne ćelije, je najčešća i vodi do problema s plodnošću.Hipotireoidizam može povisiti nivo prolaktina, hormona koji utiče na proizvodnju mlijeka kod dojilja. Previše prolaktina negativno djeluje na plodnost tako što može spriječiti ovulaciju.Tokom trudnoće, preaktivna štitnjača može izazvati pobačaje, prijevremene porode ili slabiji razvoj djeteta.
Depresivni – zbog hormona
Jednom kada se bolest javi, može trajati od nekoliko mjeseci do tri godine. Dvoslike su rezultat upale mišića koji pokreću oko. Gubitak vida zbog pritiska na očni nerv je najteži oblik bolesti, ali je rijedak.Nedovoljno aktivna štitna žlijezda tijelo stavlja u “sporiji mod”. Ta promjena izaziva umor, probleme s koncentracijom i memorijom, a depresija može biti problem. Oko 20% slučajeva hronične depresije može biti povezano s niskim nivoima hormona štitnjače.
Štitna žlijezda i debljanje
Hormoni štitnjače ključni su regulatori metabolizma i znatno utiču na težinu. Oni povećavaju enzime u ćelijskim mitohondrijama koji proizvode energiju, i time kontrolišu kako tijelo sagorjeva ugljikohidrate i masti.Ovi hormoni ubrzavaju bazalni metabolizam, a debljanje je klasičan simptom hipotireoidizma zbog nedovoljno hormona.Studije pokazuju da hormoni štitnjače mogu utjecati na leptin, hormon povezan s apetitom. Problem s težinom povezan s štitnjačom tu ne prestaje. Previše hormona dugoročno može narušiti sposobnost tijela za trošenje kalorija.
